Stajanje na otvorenom noću i posmatranje zvezda predstavlja zaista čaroban doživljaj. U današnje vreme, zahvaljujući unapređenjima tehnologije fotoaparata, lakše nego ikada pre možete da izađete i zabeležite čudo noćnog neba.
Ovde istražujemo kako funkcioniše astrofotografija, opremu potrebnu za noćnu fotografiju, uključujući ubrzani protok vremena i slike tragova zvezda, kao i najbolje tehnike noćne fotografije i postavke fotoaparata.
Astrofotografija: saveti za fotografisanje noćnog neba i zvezda
1. Proverite vremensku prognozu
Astrofotografija zahteva strpljenje i malo istraživanja. Da biste postigli najbolje rezultate, potrebno je da pronađete savršenu kombinaciju vremena, lokacije, doba dana i datuma. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS R5 (sada ga je nasledio EOS R5 Mark II) sa objektivom Canon RF 15-35mm F2.8L IS USM pri 22 mm, 8 s, f/3,5 i ISO 1.250. © Ulla Lohmann
Pre nego što krenete na snimanje, ne zaboravite da proverite vremensku prognozu, pošto će vam biti potrebno vedro noćno nebo da biste pravili najjasnije fotografije zvezda. S tim na umu, delimična pokrivenost oblacima može da doda atmosferu fotografijama noćnog neba, pa budite kreativni i iskoristite vremenske uslove u svoju korist. Pratite vetar: ako su oblaci relativno mirni, neće izgledati previše zamućeno na snimcima na kojima koristite dugu ekspoziciju.
Spakujte rezervne baterije i memorijske kartice, baterijsku lampu za glavu i toplu odeću. Ne zaboravite da držite baterije u džepovima, pošto se brže prazne kada su izložene hladnoći.
2. Pronađite odgovarajuću lokaciju i odaberite pravo vreme
Zvezde, a naročito prelepi Mlečni put, teško je videti na mestima sa puno svetla. Odlazak u obližnju prirodu ili divljinu pružiće vam ogromnu prednost kada fotografišete noćno nebo. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS R5 Mark II sa objektivom Canon RF 14mm F1.4L VCM pri 140 s, f/1,4 i ISO 5.000. © Radoslav Sviretsov
Da biste napravili najbolje snimke noćnog neba, potrebno je da se zaputite u prirodu, daleko od bilo kakvog osvetljenja. Niz onlajn resursa, kao što su mape svetlosnog zagađenja i Bortleova skala, mogu se koristiti za identifikaciju područja koja će biti pogodna za fotografisanje. Potražite mirno mesto bez veštačkog osvetljenja. Gradska svetla će prigušiti zvezde, ali će to učiniti i pun mesec, a čak i polumesec, pa proverite lunarni kalendar prilikom planiranja snimanja zvezda.
Najbolje vreme za fotografisanje Mlečnog puta na severnoj hemisferi je između marta i septembra, kada je najviše na nebu. Ciljajte da snimate između ponoći i 5 ujutru, idealno noćima sa mladim mesecom. Sezona Mlečnog puta traje duže na južnoj hemisferi, od februara do kasnog oktobra. Proverite veb-stranice i aplikacije za tačna vremena astronomskih događaja, kako biste mogli da planirate gde da stanete i kada da snimate.
3. Isprobajte različite postavke fotoaparata
Biće potrebno da se upoznate sa postavkama fotoaparata kako biste uspeli da snimite zvezde noću. Nemojte se plašiti da eksperimentišete i isprobate različite kombinacije ekspozicije da biste videli kakve efekte one imaju na slike noćnog neba.
Da biste snimali zvezdano nebo, potrebno je da preuzmete kontrolu nad fotoaparatom, pa izaberite ručni režim (M) i isprobajte neke od postavki navedenih u nastavku:
- Brzina zatvarača: Zvezde se pomeraju kako se Zemlja okreće, pa ako želite da zabeležite precizne tačkice svetlosti, podesite brzinu zatvarača na između 6 i 20 sekundi. Produžavanje preko ove vrednosti će dovesti do stvaranja zvezdanih tragova.
- Otvor blende: Takođe će biti potrebno da koristite šire podešavanje otvora blende (idealno bilo šta od f/1,4 do f/2,8, ali f/4 je u redu ako nemate pristup brzom objektivu). To će vam omogućiti da u fotoaparat uđe što je moguće više svetla, uz održavanje relativno kratkog vremena ekspozicije. Imajte na umu da će širi otvor blende za rezultat imati malu dubinu polja, što znači da će sve neposredno ispred objektiva biti izvan fokusa.
- ISO: Treći faktor koji utiče na ekspoziciju fotografija je ISO vrednost. Što je ISO broj veći, senzor će biti osetljiviji na svetlo koje ulazi kroz otvor blende. Ako odete predaleko, slike će početi da izgledaju zrnasto. Uverite se da ste zadovoljni otvorom blende i brzinom zatvarača pre eksperimentisanja sa ISO postavkama. Prvo isprobajte ISO vrednost 1.600 i odatle podesite da biste videli kako će to uticati na rezultate.
Prelazak na senzor punog formata omogućava vam da snimate odlične slike pri slabom osvetljenju. Visoke maksimalne ISO vrednosti modela Canon EOS R8, EOS R6 Mark III i EOS R5 Mark II omogućavaju zadržavanje detalja i boja, uz minimalan šum. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS R5 Mark II sa objektivom Canon RF 14mm F1.4L VCM pri 13 s, f/1,4 i ISO 3.200. © Radoslav Sviretsov
4. Budite usredsređeni prilikom snimanja zvezda noću
Fotografisanje noćnog neba može da predstavlja izazov za mogućnosti automatskog fokusa svakog fotoaparata. Razmislite o prebacivanju na ručno fokusiranje okretanjem prekidača AF/MF na kućištu Canon objektiva. Ako objektiv nema ovaj prekidač, umesto toga izaberite MF u meniju fotoaparata. Fotoaparati bez ogledala, kao što su Canon EOS R6 Mark III i EOS R8, nude uvećani pregled scene u elektronskom tražilu i na zadnjem ekranu, omogućavajući ultraprecizno ručno fokusiranje. Još jedan bonus je to što se osvetljenost slike u tražilu automatski povećava.
Fotoaparati koji se mogu pohvaliti velikim brojem megapiksela, kao što je Canon EOS R5 Mark II, mogu imati ogroman uticaj na fotografisanje noćnog neba, omogućavajući vam da zadržite ultrafine detalje prilikom fotografisanja zvezda. To može da napravi razliku koja se ogleda u tome da li su najbleđe zvezde jasno vidljive ili se uopšte ne vide. Ovaj nivo detalja je posebno važan ako želite da pravite otiske fotografija zvezdanog neba*.
5. Izaberite najbolji objektiv za astrofotografiju
Canon RF 10-20mm F4L IS STM pokriva širok opseg popularnih žižnih daljina za astrofotografiju i teži samo 570 g. Nudi izvanredne performanse i profesionalnu izradu, što ga čini idealnim za avanture pod zvezdama.
Potreban je ultraširoki ugao gledanja i veliki otvor blende za snimanje prostranstva Mlečnog puta pomoću fotoaparata. To obično podrazumeva potrebu za velikim, teškim i veoma skupim objektivom, ali je Canon RF 16mm F2.8 STM relativno lagan, kompaktan i pristupačan, što ga čini idealnim za isplativu astrofotografiju. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS R6 (sada ga je nasledio EOS R6 Mark III) sa objektivom Canon RF 16mm F2.8 STM pri 25 s, f/2,8 i ISO 6.400.
Objektivi sa „brzom“ blendom su uvek poželjniji za fotografisanje zvezda, a nije neophodno da koštaju bogatstvo. Na primer, Canon RF 35mm F1.8 Macro IS STM predstavlja vrhunski objektiv za astrofotografiju. Umereno široko vidno polje ovog objektiva hvata veliki deo noćnog neba, dok brzi otvor blende privlači mnogo svetlosti, a optička stabilizacija slike omogućava noćne snimke iz ruke. Za beleženje još prostranijih snimaka Mlečnog puta, Canon RF 16mm F2.8 STM, Canon RF 24mm F1.8 MACRO IS STM ili supertanki Canon RF 28mm F2.8 STM su idealni, kombinujući široko vidno polje i brzi otvor blende sa kompaktnom izradom.
Ako više volite fleksibilnost zum objektiva, Canon RF 24-105mm F4-7.1 IS STM se proteže od izdašno širokog vidnog polja do telefoto žižne daljine, što znači da ovaj objektiv može da posluži kao objektiv za portrete i divlje životinje. Takođe ima stabilizaciju slike koja vam omogućava da usporite zatvarač tokom snimanja iz ruke. Za fotografe koji žele još veći kvalitet u ovom opsegu žižnih daljina, Canon RF 24-105mm F4L IS USM nudi optiku profesionalne klase serije L i potpunu zaptivenost protiv vremenskih uslova.
Canon RF 28-70mm F2L USM je spektakularan standardni zum za astrofotografiju, sa neverovatno brzim maksimalnim otvorom blende f/2. Ako želite da dobijete dodatnu širinu na širem kraju, gde nekoliko milimetara može da donese puno, probajte Canon RF 24-70mm F2.8L IS USM.
Ultraširokougaoni zum objektiv Canon RF 15-35mm F2.8L IS USM omogućava vam da zabeležite veliki deo noćnog neba, dok i dalje uživate u velikom otvoru blende i fleksibilnom opsegu zuma. Prenosiviji Canon RF 10-20mm F4L IS STM i Canon RF 14-35mm F4L IS USM su dobre alternative – svaki je samo za jedan f/korak sporiji i pruža još veće maksimalno vidno polje – dok je Canon RF 16-28mm F2.8 IS STM još jedna svetla opcija male težine.
Verovatno najbolji Canon objektiv za astrofotografiju, Canon RF 14MM F1.4L VCM kombinuje širok pogled sa veoma brzim otvorom blende, što olakšava zamrzavanje kretanja zvezda. Kao i drugi svetli, širokougaoni hibridni RF objektivi, koristi napredne optičke tehnologije kompanije Canon kako bi pomogao u stvaranju prelepih, oštrih fotografija noćnog neba, a iznenađujuće je male težine za tako impresivan objektiv. Saznajte više o tome zašto RF objektivi mogu da vam pruže prednost prilikom snimanja noću pomoću našeg vodiča za najbolji Canon komplet za fotografisanje pri slabom osvetljenju*.
Ako tražite zum objektiv male težine i pristupačne cene za APS-C fotoaparat bez ogledala, kao što je Canon EOS R100 ili EOS R50, Canon RF-S 10-18mm f/4.5-6.3 IS STM nudi ultraširok pogled koji dobro funkcioniše za dramatične snimke noćnog neba, a teži samo 150 g.
6. Poboljšajte kompoziciju noćnog neba
Nebo ispunjeno zvezdama često možete ulepšati tako što ćete na fotografijama uključiti okolne pejzaže. To dodaje jedinstven element slikama i čini da se vaši radovi izdvoje u odnosu na druge fotografije noćnog neba. Snimljeno fotoaparatom Canon EOS R5 (sada ga je nasledio Canon EOS R5 Mark II) sa objektivom Canon RF 10-20mm F4 L IS STM pri 15 s, f/4 i ISO 8.000.
Pokušajte da kadrirate snimak tako da visoki element u prvom planu, kao što je formacija stena ili drvo, privlači pogled nagore dok je fotoaparat usmeren ka nebu. Kompozitna slika zabeležena fotoaparatom Canon EOS R (sada ga je nasledio EOS R6 Mark III) sa objektivom Canon RF 14mm F1.4L VCM. Prednji plan: 1/100 s, f/5,6 i ISO 2.000. Nebo: Deset naslaganih slika pri 10 s, f/1,4 i ISO 3.200. © Radoslav Sviretsov.
Podignite fotografisanje noćnog neba na viši nivo tako što ćete uključiti druge elemente i povećati vizuelno interesovanje – zgrade, drveće, planine ili reflektujuća jezera su dobre opcije. Ponekad snimcima na kojima su samo zvezde može da nedostaje perspektiva ili karakter, pa uvek potražite nešto jedinstveno, što možete da snimite i da dodate na sliku.
Tradicionalna tehnika za zadržavanje oštrine u sceni od prvog plana do pozadine je podešavanje objektiva na njegovu hiperfokalnu daljinu. Dostupne su brojne aplikacije za smartfone, koje mogu izračunati ovu daljinu za vas. Mnogi moderni objektivi nemaju skalu daljine fokusa, ali većina Canon EOS R fotoaparata može da prikaže daljinu fokusa u tražilu kada se koriste RF objektivi.
Proveravanje različitih oblasti na zadnjem ekranu fotoaparata uz uvećani pregled omogućava precizno ručno fokusiranje, ali uz malu dubinu polja pri velikim otvorima blende, možda će biti nemoguće fokusirati celu scenu. Alternativa je da napravite dva ili više snimaka sa različitim postavkama fokusa i ekspozicije, posebno prilagođenim oblastima u prvom planu i udaljenom zvezdanom nebu, a zatim da ih spojite u jednu sliku pomoću programa za uređivanje koji sadrži maske slojeva, kao što je Adobe Photoshop1.
Ako biste radije zabeležili sve u jednom snimku, ali su oblasti u prvom planu veoma tamne, pokušajte da ih osvetlite blicem kao što je Canon Speedlite EL-10, ispaljivanjem jednog ili više impulsa svetlosti tokom duge ekspozicije. Takođe možete da pokažete kreativnost tako što ćete određene objekte u prednjem planu i oblasti od interesa osvetliti lampom tokom dugačke ekspozicije, pa čak i farovima automobila ako ste se odvezli do lokacije za snimanje.
7. Snimajte slike sa zvezdanim tragovima
Snimanje fantastičnih linija svetla koje pokazuju kretanje zvezda predstavlja izazov, ali savladavanje ove tehnike je moguće praćenjem nekoliko jednostavnih koraka. Počnite tako što ćete pronaći Severni pol, što se lako postiže pomoću aplikacije za zvezdanu kartu na smartfonu. Pozicionirajući se tako da Severni pol (ili Južni pol ako ste na južnoj hemisferi) predstavlja tačku fokusa na fotografiji i korišćenjem duge ekspozicije dobićete kružni šablon koji se formira oko centralne lokacije. Ne zaboravite, za bilo koji snimak sa dugačkom ekspozicijom važno je da koristite stativ kako bi se izbeglo zamućenje usled kretanja.
Zvezde ne emituju puno svetla, pa koristite visoku ISO vrednost (800, 1.600 ili višu) da biste dobili jasne zvezdane tragove. Napravite nekoliko eksperimentalnih snimaka pre nego što pokušate sa dugačkom ekspozicijom, pošto se sa povećavanjem ISO vrednosti povećava i količina šuma na slici.
Iako je zvezdama potrebno 24 sata da naprave pun krug na nebu, izgled zvezdanih tragova u obliku punog kruga može da se postigne sa dugačkom ekspozicijom od približno 60 do 90 minuta. Ako snimate na severnoj hemisferi, lociranje zvezde Polaris na noćnom nebu će vam pružiti referentnu tačku oko koje će izgledati da se zvezde okreću.
Najmanja brzina zatvarača na mnogim fotoaparatima je 30 sekundi, pa je potrebno da koristite postavku ekspozicije Bulb u ručnom režimu (M). To vam omogućava da održite zatvarač otvorenim koliko god želite. Podesite fokus na beskonačnost i nakon što budete spremni, isprobajte ekspoziciju od oko 30 minuta. Zatim ponovo pogledajte snimak. Možda će biti potrebno nekoliko pokušaja i malo strpljenja, ali na kraju ćete postići rezultate kojima ste zadovoljni.
Druga opcija je da kreirate video noćnog neba sa ubrzanim protokom vremena. Ovo možete uraditi ručno, snimanjem niza fotografija i njihovim kasnijim kompajliranjem u video zapis, ali mnogi Canon fotoaparati – uključujući Canon EOS R6 Mark III, EOS R8 i EOS R50 – imaju režim snimanja filma sa ubrzanim protokom vremena. Ovo koristi ugrađeni intervalometar za automatsko snimanje slika i njihovo kombinovanje u jednu video datoteku koja je spremna za deljenje.
Montirajte fotoaparat na stativ i prebacite na ručnu ekspoziciju u video režimu. Podesite brzinu zatvarača na oko 20 sekundi ili manje, a zatim podesite otvor blende i ISO da biste postigli dobru ekspoziciju (f/4 i ISO 640 često dobro funkcionišu kao polazna tačka). Napravite probni snimak i pregledajte rezultate, a zatim izmenite postavke ekspozicije.
Zatim izaberite snimanje filma sa ubrzanim protokom vremena u meniju i podesite intervalometar da pravi uzastopne snimke na svakih nekoliko minuta. Ukupno vreme snimanja za sekvencu zavisiće od toga koliko želite da traje vaš video zapis noćnog neba sa ubrzanim protokom vremena, kao i od brzine snimanja koju izaberete. Na primer, sekvenca od 60 snimaka pri brzini od 30 kadrova u sekundi (fps) proizvešće video zapis sa ubrzanim protokom vremena od dve sekunde.
Dobro napravljen video zvezdanog neba sa ubrzanim protokom vremena može da bude zadivljujući, sa nebom koje izgleda kao da se postepeno okreće pred vašim očima. Ako imate sreće ili planirate snimanje tako da se poklopi sa meteorskom kišom, zvezde padalice će vam proletati kroz kadar, što doprinosi galaktičkom čudu. Saznajte kako profesionalci beleže ovu zadivljujuću nebesku predstavu u našem vodiču za fotografisanje meteorskih kiša*.
Napisali Metju Ričards i Markus Hokins
*Dostupno je na određenim jezicima.
1. Adobe i Photoshop su registrovani zaštićeni trgovački znakovi ili zaštićeni trgovački znakovi kompanije Adobe u Sjedinjenim Američkim Državama i/ili drugim zemljama.